Citiraj:
REIS HUSEIN KAVAZOVIĆ - IZMEĐU VJERE, POLITIKE I PARA
Nije prošla ni puna godina otkako je HUSEIN ef. KAVAZOVIĆ izabran za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH, a novi se muslimanski vjerski poglavar već našao na udaru žestokih kritika;najnovije podjele u Islamskoj zajednici nisu, međutim, izazvane vjerskim i ideološkim razlozima, nego najavom kontrole utrošenih donacija i namjerom reisa Kavazovića da se sva novčana pomoć muslimanima ubuduće uplaćuje na račun Rijaseta
(Suzana Mijatović, Slobodna Bosna)
Nije prošla ni puna godina otkako je bivši tuzlanski muftija Husein efendija Kavazović izabran za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u BiH, a novi se muslimanski vjerski poglavar već našao na udaru žestokih kritika. No, nije reis Kavazović ljutnju svojih protivnika u Islamskoj zajednici, ali i nekolicine samoproglašenih šejhova koji su još prije nekoliko mjeseci inicirali podmuklu kampanju protiv njega, navukao svojim javnim istupima i djelovanjem, nego jednim internim, povjerljivim zahtjevom upućenim njegovim suradnicima.
Husein efendija Kavazović je, naime, zatražio reviziju financijskog poslovanja Islamske zajednice u proteklim godinama, ali i najavio radikalne promjene kada su posrijedi novčane donacije za muslimane u BiH. Namjera je reisa da se sva donatorska sredstva koja iz islamskih zemalja pristižu u BiH ubuduće uplaćuju na račun Rijaseta, kako bi se njihova raspodjela vršila transparentno, a pomoć dolazila onima kojima je uistinu potrebna.
SREĐIVANJE CERIĆEVIH RAČUNA
Pokušaj reisa Huseina Kavazovića da konačno sredi račune u Islamskoj zajednici izazvao je, očekivano, oštru reakciju njegovog prethodnika Mustafe efendije Cerića, koji je gotovo dvije decenije, bez ikakve kontrole, raspolagao milijunskim sredstvima. Djelujući ispotiha, preko razgranate infrastrukture koju čine njegovi dugogodišnji suradnici u Rijasetu Islamske zajednice u BiH i dijaspori, politički prijatelji i saveznici, efendija Cerić je upregnuo sve raspoložive potencijale samo s jednim ciljem - da svog nasljednika ocrni, denuncira, kompromitira pred izdašnim donatorima iz arapskih zemalja. Prema tvrdnjama dobro upućenih u višemjesečne sukobe koji su podijelili ulemu, ali i bivše i još uvijek aktualne prvake SDA, reis Cerić, barem za sada, najjaču političku podršku ima od Hasana Čengića i Senada Šahinpašića Šaje, te svog najbližeg suradnika u Svjetskom bošnjačkom kongresu, sandžačkog muftije Muamera ef. Zukorlića. U posljednjih su petnaestak godina, podsjetimo, Islamskoj zajednici u BiH iz Saudijske Arabije, Katara, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata pristizale milijunske donacije (točan iznos vjerojatno nikada neće biti utvrđen), a novčanim su sredstvima upravljali tadašnji reis Cerić i nekolicina njegovih najbližih suradnika, vjerskih službenika i političara. Njihova je nervozna reakcija na najavu revizije financijskog stanja, odnosno realnu mogućnost da bi i sami, konačno, nekome morali položiti račune, najpouzdaniji indikator kako su pare trošili i u kakvom su stanju kasu ostavili.
No, baš kao da mu nije bilo dovoljno što je navukao bijes svog, i dalje moćnog i utjecajnog prethodnika, reis Kavazović je, istodobno, otvorio još jednu frontu, s jednako opasnim protivnicima. Njegovo zalaganje da se sva pomoć muslimanima u BiH ubuduće realizira preko Rijaseta, izazvala je pravu pobunu među čelnicima desetak udruga s islamskim predznakom, koji su do sada živjeli isključivo od novca arapskih donatora. Najagrasevniji su, očekivano, bili predstavnici vjerskih i „humanitarnih“ organizacija, fondacija i udruženja građana koji otvoreno promoviraju selefijsko učenje, naviknuti da, uz prešutno odobravanje efendije Cerića, novac dobijaju izravno, bez posrednika.
VEHABIJE NAJAVLJUJU OTVORENI RAT
Radi se, pojasnimo, o udrugama Darul-Kur'an iz Mostara, Most povjerenja, Minber i SAFF iz Sarajeva, Selam iz Brčkog, koji su na raspolaganju imali goleme svote novca. Tako se, prema informacijama iz krugova bliskih Islamskoj zajednici, vođa vehabijske zajednice u Mostaru hafiz Dževad Gološ, formalno osnivač i vođa fondacije Darul-Kuran, nedavno požalio kako je „efendiji Ceriću nogom otvarao vrata“, a da novog reisa ne može ni na telefon dobiti, te da je Kavazović naložio zatvaranje njegove škole u Mostaru.
Gološu su se priključili Safet Kuduzović iz asocijacije Minber i Adnan Pezo, urednik iz sjene vehabijskog magazina SAFF, najavljujući reisu Kavazoviću otvoreni rat.
Iako su vehabije u BiH, još od njihovog dolaska u BiH, bili u sukobu s Islamskom zajednicom kao zvaničnom institucijom, njihovi su napadi, znakovito, posljednjih mjeseci personalizirani na reisa Kavazovića osobno. Tako se na selefijskim sijelima, po mesdžidima i džamijama novoizabrani reis, sve češće i sve otvorenije, optužuje da je šiit, i da se okružio šiitima. Ove se tvrdnje potkrepljuju proglasom Rijaseta Islamske zajednice BiH u kojem se odlučno osuđuju nasilje i ubojstva nevinih ljudi u Siriji, kao i svaki oblik sektaških neprijateljstava i podjela. Vehabije, pojasnimo, muslimane šiite smatraju gorim neprijateljima od židova i kršćana.
Nakon reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića na udaru istih radikalnih grupa prije petnaestak dana našao se i ugledni profesor Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu Rešid Hafizović, kojeg su nakon gostovanja u jednoj tv emisiji i izjava da su razlike između šiitskog i sunitskog poimanja islama u teološkom smislu male, odmah optužili za propagiranje šiizma.