Slobodna Bosna, Mirha Dedić
![]()
BRIŽLJIVO
Theodor Meron(Foto:Milutin Stojčević,SB)
“Iznenađen sam vašim pitanjima kako sam se osjećao pred žrtvama u Tomašici? Stvarno sam šokiran da mi dva dana postavljate isto pitanje. To pitanje nije prikladno, naročito ako vam je poznata istorija moje porodice. Želim da vas zamolim da me to više ne pitate, jer to pitanje smatram velikom uvredom. Želite da znate šta sam osjećao? Osjećao sam totalnu empatiju. Osjećao sam bol koju i vi osjećate”, kazao je Theodor Meron odgovarajući na brojna pitanja žrtava koji su prilikom prema predsjedniku Haškog tribunala bili gnjevni i sarkastični.
Oštre kritike na Meronov račun i rad haškog Tribunala i ne čude obzirom da su prije nekoliko mjeseci procurile informacije da su oslobađajuće presude za generala Momčila Perišića, te Jovicu Stanišića i Frenkija Simatovića donijete pod velikim prtiskom na sudije upravo od predsjednika Merona. Sudija Haškog tribunala, Danac Frederik Harhoff potpuno je raskrinkao Meronove pritiske da se u ovim slučajevima, kao i u slučaju hrvatskih generala, donesu oslobađajuće presude. Kada je Harhoff izrazio strah da bi po istom principu oslobađajuća presuda mogla biti donijeta i u slučajevima Radovana Karadžića i Ratka Mladića, on je od strane predsjednika Tribunala diskreditovan i isključen iz Sudskog vijeća koje sudi Vojislavu Šešelju.
MERON SPREMA NOVE ODMAZDE
Ova Meronova odmazda, međutim, nije jedina koja se desila iza zidina Haškog tribunala. Meron se na isti način obračunava sa svim svojim neistomišljenicima. Čovjek koji je u Tribunalu predstavlja strah i trepet, prema saznanjima “SB” spremio je novu listu za odstrel uposlenika ICTY-a, koji mu navodno nisu lojalni. Jedno je sigurno, u rezidualnom mehanizmu, na čijem se čelu nalazi Meron, ostaće isključivo sudije koji će bespogovorno igrati po Meronovim pravilima.
No, Meron je u Sarajevu, na konferenciji povodom obilježavanja 20 godina rada Međunarodog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, pokušavao da ostavi utisak čovjeka koji je jednako propatio kao i brojne prisutne žrtve. On se sa njima poistovjetio, podsjećajući na činjenicu da je njegova jevrejska porodica prošla kroz holokaust u Poljskoj. Osamdesetčetvorogodišnji Meron je u svom drugom mandatu najavio novo razdoblje u radu Tribunala i tvrdio da će ICTY i dalje biti isti onaj sud kakav je bio prije deset godina.
“Naš kapacitet i sposobnosti su ograničene. To kako se biraju suđenja i vrši njihova selekcija u potpunoj je nadležnosti Tužilaštva. Ja shvatam da žrtve nisu zadovoljne radom Tribunala, možda je naša misija zapravo nemoguća misja. Međutim, želim da vas uvjerim da mi radimo sve što je u našoj moći. Veliki broj sudija iz Tribunala su u većini slučajeva strašno pogođeni svjedočenjima koja slušaju i dokazima o zločinima koji se nađu pred njima i u njihovu profesionalnost ne treba sumnjati. Moj cilj je i da se žrtvama rata obezbijede reparacije, ali u Vijeću UN-a mi stalno govore da novca za to nema. Međutim, ja vam savjetujem da vi i dalje nastavite tražiti materijalna obeštećenja”, poručio je Meron žrtvama rata.
Nataša Kandić, predstavnica REKOM-a, na konferenciji je bila najoštrija kritičarka dosadašnjeg rada Haškog tribunala. Ona je kazala da se posljednjih godina za komandnu odgovornost i udruženi zločinački poduhvat dobijaju oslobađajuće presude, i da to uvodi jednu opštu konfuziju u rad Tribunala. Po njenom mišljenju, umjesto pravnih, koriste se politički argumenti u presudama. Tribunal samo stvara privid da će na prostoru Balkana uspostaviti pomirenje, tvrdi ona, što se dosadašnjom praksom nikada neće desiti. Kandićeva je podsjetila i na sudiju Harhoffa koji je predlagao da se priznanje krivice osuđenih ratinh zločinaca iznese pred porodicama žrtava što mi moglo do doprinese pomirenju, ali da ta njegova inicijativa nije prošla u tribunalu.
Meron je odbacio i insinuacije da je on ključna osoba koja provodi politiku velikih sila, a da ga ostali sudije u tome prate: “Mi se u našem radu vodimo statutima. Statut Tribunala i drugih sudova definiše našu usku misiju. Mi nismo promijenili standarde kao što se ovdje čulo Naša uloga je da radimo u individualnim slučajevima, ništa šire od suđenja pojedincima. Mi nismo tu da bismo sudili državama. Ja znam da ste vi razočarani sa dvije-tri oslobađajuće presude, ali ponekad se desi da dođe i do oslobađajuće presude. Ne znam kakva će biti apelacija za slučaj Simatović, ali molim vas da nam date priznanje da smo do sada nešto i uradili. Imajte još malo strpljenja za ovo što radimo i vjerujte da će i najveći kritičari do kraja našeg mandata prepoznati naša velika dostignuća”.
Ovo je Meron govorio nakon što je od žrtvava rata i predstavnika udruženja žrtva čuo da on do sada nije pokazao suosjećanje sa porodicama žrtava iz BiH i da bi zbog svoje dosadašnje politike nakon drugog mandata mogao završiti u Potočarima “na stubu srama”. Tokom njegovog obraćanja predstavnice Udruženja “Majke Srebrenice” u sali su mu demonstrativno okrenule leđa. One su svojim gestom izazvale veliku pažnju novinara koji su se okupili oko njih tražeći izjave.
"Ovaj čovjek nas ignoriše i ne primjećuje nas, ne primjećuje nas kad nas gleda u oči kao žrtve, a šta li tek radi kad je iza nas. Donosi odluke kakve on hoće i kakve njemu odgovaraju, sudovi prekrajaju zakone kako njima paše", kazala je Hatidža Mehmedović iz Udruženja "Majke Srebrenice".
Nisu samo žrtve rata negodovale na rad aktuelnog predsjednika Haškog tribunala. U konferencijskoj sali hotelaHoliday ušlo je desetak mladih osoba iz Građanske inicijative sa velikim transparentom na platnu “RIP Justice” (Pravda počiva u miru), međutim Meron se ni na to nije obazirao. Organizatori su iz sale izbacili demonstrante i oduzeli im akreditacije.
“Prisustvo Theodora Merona u BiH govori o njegovom osjećaju grižnje savjesti nakon sramotnih presuda koji se tiču ratnih zločina počinjenih u BiH. Naša akcija predstavljala je apel na nadležne da se pokrene istraga protiv predsjednika Haškog tribunala, na šta je ukazala Florence Hartmann, a što još uvijek nije urađeno. Meron je pritiskom na sudije u donešenju presuda kršio Statut tribunala, na koji se stalno poziva. Ovo je bio neformalni protest građana Sarajeva koji su željeli iskazati negodovanje dosadašnjim radom Theodora Merona i zbog njegovog nepoštivanja žrtvava rata”, rekla je za naš list Hana Obradović koja se našla u grupi nezadovoljnih građana.
“Mi ne želimo biti dijelom cirkusa koji dozvoljava sudiji Theodoru Meronu da pere ruke od odgovornosti da objasni svoje katastrofalne odluke koje je donosio tokom godine. Mi primamo lekcije i prazne riječi o dostignućima Haškog tribunala. Gdje su odgovori na pitanje o kontroverznim preranim oslobađanjima osuđenih za ratne zločine? Koji je razlog za donošenje kontroverznih presuda u slučajevima Perišić i Gotovina? Kako se biraju sudije za žalbena vijeća? Zašto su tvrdnje sudije Harhoffa zanemarene? Zašto je praksa preranog otpuštanja osuđenih tako slijepo provedena u praksu bez obzira na sve pokazatelje i stavove profesionalaca koji ukazuju da takvu praksu treba prekinuti? Zašto na konferenciji o 20 godina postojanja Tribunala nema niti jednog jednog predstavnika tužilaštva?”, kazala je Obradovićeva.
Kako naš list saznaje, Theodor Meron je prije svoje posjete BiH pažljivo spremao teren za dobrodošlicu.
Munira Subašić, predsjednica Udruženja majki Srebrenice, za “SB” kaže da je Meron prije dvadesetak dana pozvao sve predstavnike udruženja žrtava u Tribunalu, gdje im je pripremio topao doček. “Umjesto sat vremena ostali smo s njim tri i po sata. Razgovarali smo o problemima koji nas muče, on nas je pažljivo slušao, postavljao pitanja i vidjeli smo da suosjeća sa nama. Ja sam čak bila toliko slobodna da mu kažem da je on čovjek u godinama i da bi svoju fuknciju trebao da prepusti nekom mlađem. On se na to nije uvrijedio. U šali je kazao – jel’ vi mislite da sam ja malo posenilio’? Na kraju otvorenog razgovora punog razumijevanja obećao nam je “novi početak” u radu Tribunala, što je trebalo značiti da će Meron okrenuti novi list. Zaista nas je iznenadio svojom uviđavnošću”, kaže Munira Subašić.
BRIŽLJIVOTheodor Meron(Foto:Milutin Stojčević,SB)
“Iznenađen sam vašim pitanjima kako sam se osjećao pred žrtvama u Tomašici? Stvarno sam šokiran da mi dva dana postavljate isto pitanje. To pitanje nije prikladno, naročito ako vam je poznata istorija moje porodice. Želim da vas zamolim da me to više ne pitate, jer to pitanje smatram velikom uvredom. Želite da znate šta sam osjećao? Osjećao sam totalnu empatiju. Osjećao sam bol koju i vi osjećate”, kazao je Theodor Meron odgovarajući na brojna pitanja žrtava koji su prilikom prema predsjedniku Haškog tribunala bili gnjevni i sarkastični.
Oštre kritike na Meronov račun i rad haškog Tribunala i ne čude obzirom da su prije nekoliko mjeseci procurile informacije da su oslobađajuće presude za generala Momčila Perišića, te Jovicu Stanišića i Frenkija Simatovića donijete pod velikim prtiskom na sudije upravo od predsjednika Merona. Sudija Haškog tribunala, Danac Frederik Harhoff potpuno je raskrinkao Meronove pritiske da se u ovim slučajevima, kao i u slučaju hrvatskih generala, donesu oslobađajuće presude. Kada je Harhoff izrazio strah da bi po istom principu oslobađajuća presuda mogla biti donijeta i u slučajevima Radovana Karadžića i Ratka Mladića, on je od strane predsjednika Tribunala diskreditovan i isključen iz Sudskog vijeća koje sudi Vojislavu Šešelju.
MERON SPREMA NOVE ODMAZDE
Ova Meronova odmazda, međutim, nije jedina koja se desila iza zidina Haškog tribunala. Meron se na isti način obračunava sa svim svojim neistomišljenicima. Čovjek koji je u Tribunalu predstavlja strah i trepet, prema saznanjima “SB” spremio je novu listu za odstrel uposlenika ICTY-a, koji mu navodno nisu lojalni. Jedno je sigurno, u rezidualnom mehanizmu, na čijem se čelu nalazi Meron, ostaće isključivo sudije koji će bespogovorno igrati po Meronovim pravilima.
No, Meron je u Sarajevu, na konferenciji povodom obilježavanja 20 godina rada Međunarodog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, pokušavao da ostavi utisak čovjeka koji je jednako propatio kao i brojne prisutne žrtve. On se sa njima poistovjetio, podsjećajući na činjenicu da je njegova jevrejska porodica prošla kroz holokaust u Poljskoj. Osamdesetčetvorogodišnji Meron je u svom drugom mandatu najavio novo razdoblje u radu Tribunala i tvrdio da će ICTY i dalje biti isti onaj sud kakav je bio prije deset godina.
“Naš kapacitet i sposobnosti su ograničene. To kako se biraju suđenja i vrši njihova selekcija u potpunoj je nadležnosti Tužilaštva. Ja shvatam da žrtve nisu zadovoljne radom Tribunala, možda je naša misija zapravo nemoguća misja. Međutim, želim da vas uvjerim da mi radimo sve što je u našoj moći. Veliki broj sudija iz Tribunala su u većini slučajeva strašno pogođeni svjedočenjima koja slušaju i dokazima o zločinima koji se nađu pred njima i u njihovu profesionalnost ne treba sumnjati. Moj cilj je i da se žrtvama rata obezbijede reparacije, ali u Vijeću UN-a mi stalno govore da novca za to nema. Međutim, ja vam savjetujem da vi i dalje nastavite tražiti materijalna obeštećenja”, poručio je Meron žrtvama rata.
Nataša Kandić, predstavnica REKOM-a, na konferenciji je bila najoštrija kritičarka dosadašnjeg rada Haškog tribunala. Ona je kazala da se posljednjih godina za komandnu odgovornost i udruženi zločinački poduhvat dobijaju oslobađajuće presude, i da to uvodi jednu opštu konfuziju u rad Tribunala. Po njenom mišljenju, umjesto pravnih, koriste se politički argumenti u presudama. Tribunal samo stvara privid da će na prostoru Balkana uspostaviti pomirenje, tvrdi ona, što se dosadašnjom praksom nikada neće desiti. Kandićeva je podsjetila i na sudiju Harhoffa koji je predlagao da se priznanje krivice osuđenih ratinh zločinaca iznese pred porodicama žrtava što mi moglo do doprinese pomirenju, ali da ta njegova inicijativa nije prošla u tribunalu.
Meron je odbacio i insinuacije da je on ključna osoba koja provodi politiku velikih sila, a da ga ostali sudije u tome prate: “Mi se u našem radu vodimo statutima. Statut Tribunala i drugih sudova definiše našu usku misiju. Mi nismo promijenili standarde kao što se ovdje čulo Naša uloga je da radimo u individualnim slučajevima, ništa šire od suđenja pojedincima. Mi nismo tu da bismo sudili državama. Ja znam da ste vi razočarani sa dvije-tri oslobađajuće presude, ali ponekad se desi da dođe i do oslobađajuće presude. Ne znam kakva će biti apelacija za slučaj Simatović, ali molim vas da nam date priznanje da smo do sada nešto i uradili. Imajte još malo strpljenja za ovo što radimo i vjerujte da će i najveći kritičari do kraja našeg mandata prepoznati naša velika dostignuća”.
Ovo je Meron govorio nakon što je od žrtvava rata i predstavnika udruženja žrtva čuo da on do sada nije pokazao suosjećanje sa porodicama žrtava iz BiH i da bi zbog svoje dosadašnje politike nakon drugog mandata mogao završiti u Potočarima “na stubu srama”. Tokom njegovog obraćanja predstavnice Udruženja “Majke Srebrenice” u sali su mu demonstrativno okrenule leđa. One su svojim gestom izazvale veliku pažnju novinara koji su se okupili oko njih tražeći izjave.
"Ovaj čovjek nas ignoriše i ne primjećuje nas, ne primjećuje nas kad nas gleda u oči kao žrtve, a šta li tek radi kad je iza nas. Donosi odluke kakve on hoće i kakve njemu odgovaraju, sudovi prekrajaju zakone kako njima paše", kazala je Hatidža Mehmedović iz Udruženja "Majke Srebrenice".
Nisu samo žrtve rata negodovale na rad aktuelnog predsjednika Haškog tribunala. U konferencijskoj sali hotelaHoliday ušlo je desetak mladih osoba iz Građanske inicijative sa velikim transparentom na platnu “RIP Justice” (Pravda počiva u miru), međutim Meron se ni na to nije obazirao. Organizatori su iz sale izbacili demonstrante i oduzeli im akreditacije.
“Prisustvo Theodora Merona u BiH govori o njegovom osjećaju grižnje savjesti nakon sramotnih presuda koji se tiču ratnih zločina počinjenih u BiH. Naša akcija predstavljala je apel na nadležne da se pokrene istraga protiv predsjednika Haškog tribunala, na šta je ukazala Florence Hartmann, a što još uvijek nije urađeno. Meron je pritiskom na sudije u donešenju presuda kršio Statut tribunala, na koji se stalno poziva. Ovo je bio neformalni protest građana Sarajeva koji su željeli iskazati negodovanje dosadašnjim radom Theodora Merona i zbog njegovog nepoštivanja žrtvava rata”, rekla je za naš list Hana Obradović koja se našla u grupi nezadovoljnih građana.
“Mi ne želimo biti dijelom cirkusa koji dozvoljava sudiji Theodoru Meronu da pere ruke od odgovornosti da objasni svoje katastrofalne odluke koje je donosio tokom godine. Mi primamo lekcije i prazne riječi o dostignućima Haškog tribunala. Gdje su odgovori na pitanje o kontroverznim preranim oslobađanjima osuđenih za ratne zločine? Koji je razlog za donošenje kontroverznih presuda u slučajevima Perišić i Gotovina? Kako se biraju sudije za žalbena vijeća? Zašto su tvrdnje sudije Harhoffa zanemarene? Zašto je praksa preranog otpuštanja osuđenih tako slijepo provedena u praksu bez obzira na sve pokazatelje i stavove profesionalaca koji ukazuju da takvu praksu treba prekinuti? Zašto na konferenciji o 20 godina postojanja Tribunala nema niti jednog jednog predstavnika tužilaštva?”, kazala je Obradovićeva.
Kako naš list saznaje, Theodor Meron je prije svoje posjete BiH pažljivo spremao teren za dobrodošlicu.
Munira Subašić, predsjednica Udruženja majki Srebrenice, za “SB” kaže da je Meron prije dvadesetak dana pozvao sve predstavnike udruženja žrtava u Tribunalu, gdje im je pripremio topao doček. “Umjesto sat vremena ostali smo s njim tri i po sata. Razgovarali smo o problemima koji nas muče, on nas je pažljivo slušao, postavljao pitanja i vidjeli smo da suosjeća sa nama. Ja sam čak bila toliko slobodna da mu kažem da je on čovjek u godinama i da bi svoju fuknciju trebao da prepusti nekom mlađem. On se na to nije uvrijedio. U šali je kazao – jel’ vi mislite da sam ja malo posenilio’? Na kraju otvorenog razgovora punog razumijevanja obećao nam je “novi početak” u radu Tribunala, što je trebalo značiti da će Meron okrenuti novi list. Zaista nas je iznenadio svojom uviđavnošću”, kaže Munira Subašić.
Quote:
JUBILEJ TRIBUNALA BEZ PRVOG ČOVJEKA TUŽILAŠTVA
Rat Theodora Merona i Sergea Brammertza
Na konferenciji održanoj povodom dvadesetogišnjice rada Haškog tribunala nije se pojavio glavni tužilac Serge Brammertz. Razlog zbog kojeg tužilac nije pozvan na konferenciju u Sarajevu je, kako saznajemo, sukob između njega i predsjednika Tribunala Theodora Merona, koji datira još od izricanja oslobađajuće presude generalu Momčilu Perišiću.
Tom prilikom Brammertz je uputio niz oštrih kritika na rad sudije Merona. Perišićevu oslobađajuću presudu ocijenio je kao zbunjujuću i izjavio da je sud zbog nje izgubio svaki kredibilitet. Brammertz je također tražio da se oslobađajuća presuda Perišiću poništi. Nakon oslobađajuće presude Perišiću protiv sudije Merona, koji je bio predsjedavajući žalbenog vijeća u slučaju Perišić, u Tribunalu se spremala mini pobuna, što je neke od 18 sudija Haškog tribunala navelo da se okupe oko alternativnog kandidata za predsjednika Tribunala, koji se birao prije dva mjeseca. Međutim, iz straha su odustali od toga. To je sujetnog Meron duboko uvrijedilo, što je i razlog zbog kojeg već mjesecima ne razgovara sa Brammertzom.
Rat Theodora Merona i Sergea Brammertza
Na konferenciji održanoj povodom dvadesetogišnjice rada Haškog tribunala nije se pojavio glavni tužilac Serge Brammertz. Razlog zbog kojeg tužilac nije pozvan na konferenciju u Sarajevu je, kako saznajemo, sukob između njega i predsjednika Tribunala Theodora Merona, koji datira još od izricanja oslobađajuće presude generalu Momčilu Perišiću.
Tom prilikom Brammertz je uputio niz oštrih kritika na rad sudije Merona. Perišićevu oslobađajuću presudu ocijenio je kao zbunjujuću i izjavio da je sud zbog nje izgubio svaki kredibilitet. Brammertz je također tražio da se oslobađajuća presuda Perišiću poništi. Nakon oslobađajuće presude Perišiću protiv sudije Merona, koji je bio predsjedavajući žalbenog vijeća u slučaju Perišić, u Tribunalu se spremala mini pobuna, što je neke od 18 sudija Haškog tribunala navelo da se okupe oko alternativnog kandidata za predsjednika Tribunala, koji se birao prije dva mjeseca. Međutim, iz straha su odustali od toga. To je sujetnog Meron duboko uvrijedilo, što je i razlog zbog kojeg već mjesecima ne razgovara sa Brammertzom.